Zašto ne čitamo žene?
Žene su oduvijek pisale, pa i kada im to nije bilo dozvoljeno. Stvarale su potajno, pod muškim pseudonimima ili anonimno. Pisale su pisma, dnevnike, eseje, pjesme i romane, ali su rijetko bile priznate kao autorke.
Izvan fida: Identitet, veštačka inteligencija i mladi na Zapadnom Balkanu u digitalnom prostoru
Kada biste u pretraživač ukucali „Zašto su Balkanci…“, šta bi se pojavilo? Verovatno ne činjenice, već pretpostavke. Reči poput „agresivni“, „leni“, „nacionalisti“ ili „siromašni“ pojavljuju se pre nego što uopšte završite kucanje. Za neke ljude, ovi predlozi automatskog dovršavanja (autocomplete) su samo hirovi pretraživača, ali što je još važnije, oni su algoritamski snimci onoga što svet veruje, ili želi da veruje, o nama.
Kad humor nije IN: Analiza epizoda serije Ljubav, navika i panika
U našem videu analiziramo scenu iz kultne serije Ljubav, Navika, Panika i stavljamo akcenat na to kako serija kroz humor prikazuje i normalizuje neprimereno ponašanje starijih muškaraca prema maloletnim devojkama. Pokušavamo da pokažemo da ono što se servira kao zabava zapravo nosi ozbiljne poruke, i podstičemo gledaoce da kritički promisle o sadržaju koji konzumiraju.
Kad humor nije IN: Analiza epizoda serije Lud, zbunjen, normalan
U našem videu analiziramo scenu iz kultne serije Lud, zbunjen, normalan i stavljamo akcenat na to kako serija kroz humor prikazuje i normalizuje neprimereno ponašanje starijih muškaraca prema maloletnim devojkama. Pokušavamo da pokažemo da ono što se servira kao zabava zapravo nosi ozbiljne poruke, i podstičemo gledaoce da kritički promisle o sadržaju koji konzumiraju.
Značaj feminizma na Zapadnom Balkanu
Kako bi predstavili značaj feminizma i ulogu žena kroz vekove, Katarina, Sara, Emir i Kristina su kroz kreativni video scenario pokušali da prikažu kako izgledaju duboko ukorenjene predrasude o rodnim ulogama sa istorijskim i društvenim činjenicama o položaju žena.
Guglaj me: Nacionalnosti i identiteti na Zapadnom Balkanu
Da li su stereotipi tačni, da li je tačno da su Crnogorci lenji, da li je tačno da ljudi iz Bosne piju mnogo kafe, da li makedonski jezik zvuči samo kao ta-ta-ta, to-to-to, da li je tačno da su Srbi natprosečno visoki? U videu Damira, Tare, Ane i Eve možete saznati nešto više o tome. …
Veštačka inteligencija, stereotipi i predrasude: kako VI odgovara na pitanja?
Kroz kratak audio-vizuelni isečak, Anja, Iskra i Nikolina htele su ukazati na izazove koje generativna veštačka inteligencija postavlja mladima u onlajn svetu, utičući na njihovo poimanje (dez)informacija, medijsku i informacionu pismenost, kao i ostvarenje interkulturalnog dijaloga.
Informisanje putem društevenih mreža: Odgovornost i rizici
Relevantna istraživanja pokazuju da se mladi sa čitavog Zapadnog Balkana pretežno informišu putem društvenih mreža. Društvene mreže nisu medij koji ima urednika i koji je odgovoran pred zakonom za svoj sadržaj. Zato, svakodnevni pristup informacijama koje nisu prošle kroz uređivačke ruke može biti veoma rizičan. Ipak, pored rizika, treba sagledati i pozitivne strane.
Fenomen eho komora u Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini
Video obrađuje fenomen echo chambers (eko-komora) u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Kroz konkretne primjere pokazujemo kako zatvoreni medijski prostori oblikuju javno mnijenje, utiču na političke stavove i svakodnevne društvene probleme. Naglašavamo važnost medijske pismenosti i edukacije kao ključnog alata za razbijanje ovih zatvorenih krugova informacija.
Protesti koji su ujedinili region
Video prikazuje proteste u Srbiji koji su pokrenuli cijeli region, ističući važnost glasova mladih u društvenim promjenama. Kroz snimke i intervjue, autorice videa pokazuju kako mladi prepoznaju nepravdu i koriste svoj glas da bi stvorili prostor za solidarnost, dijalog i zajedničko djelovanje.
Razglednica sa studentskih protesta – različitost spaja, a ne razdvaja
Skoro godinu dana prošlo je od pada nadstrešnice u Novom Sadu kada je život izgubilo 16 osoba. Skoro godinu dana prošlo je i od prvih studentskih protesta. Za to vreme, studenti okupljeni oko istih zahteva i ciljeva, pokazali su da različitost nije prepreka, već most koji ih spaja.
Kome dajemo da razmišlja umesto nas?
Davno su prošli dani u kojima smo o Internetu pričali isključivo kao čudotvornom novom prostranstvu čiji je glavni cilj bilo umrežavanje društva. Umesto toga, digitalni svet danas predstavlja jednu od najprofitabilnijih sfera savremenog života. Ipak, kao i tokom istorije, resursi u ovoj oblasti nisu ravnomerno raspoređeni – sa jedne strane nalaze se velike tehnološke kompanije sa svojim proizvodima i uslugama koji su već uveliko postali sastavni deo većine života na planeti, sa druge strane nalaze se oni koji te proizvode i usluge koriste, ovim prvima poznatiji kao korisnici.