Četvrta nedelja izbornog monitoringa: Nezavisni mediji na udaru, N1 targetirana u svakom četvrtom tekstu i TV prilogu
23. oktobar 2026.
Od 16 do 22. oktobra zabeležili smo 271 slučaj u medijima koji sadrži političko targetiranje ili štetne narative o političkim akterima i drugim akterima koji su obeleženi kao politički protivnici. U predizbornoj nedelji, zabeležili smo 156 ovakvih slučaja na portalima Informer, Alo!, Kurir i Večernje novosti, kao i 115 slučaja u glavnim informativnim programima Pink-a, Prve i Radio-televizije Srbije (RTS). Nezavisni mediji našli su se na meti u trećini zabeleženih slučajeva.

Ko je bio najčešća meta?
Iako Studentska lista ostaje najčešća pojedinačna meta, u predizbornoj nedelji targetiranje nezavisnih medija, koje je od samog početka monitoringa u porastu, dostiže svoj vrhunac. U svakom četvrtom tekstu ili prilogu koje smo zabeležili direktno je targetirana televizija N1, a na meti su se našli i Nova, BIRN, Danas i Vreme, kao i Nezavisno udruženje novinara Srbije. Osim što je čak trećina svih zabeleženih slučajeva usmerena na medije, jezik koji je protiv njih korišćen postaje sve grublji.
Nakon što je televizija N1 odbila da listu Ujedinjena Srbija u okviru njihovog programa predstavlja Aleksandar Vučić, zahtevajući od ove liste da pošalje drugog kandidata ili kandidatkinju, kontinuirano je u gotovo svim posmatranim medijima poređena sa nacistima. Infomer i Kurir ovaj potez istovetno su nazvali „pravim primerom segregacjie i nacističke represije”, dok su na Pink-u i Prvoj novinarke, citirajući Vladanku Malović, predsednicu Službe za informisanje Srpske napredne stranke, opisale ovo kao „brutalnu diskriminaciju nacističkog tipa” i „medijski fašizam”. Nastavljeno je i obeležavanje ovih medija kao „tajkunskih”, „blokaderskih” i „antisrpskih”. Neosnovano su optuživani i da šire propagandu, laži, dehumanizaciju, satanizaciju i drugo.

Studentska lista najčešće je targetirana kolektivno, ali su se u nekoliko slučajeva na meti našli i neki od pojedinačnih kandidata i kandidatkinja ove liste.
Opozicione stranke i opozicioni političari i političarke koji ne učestvuju na predstojećim parlamentarnim izborima ove nedelje targetirani su češće nego svi drugi izborni akteri zajedno.

Ko targetira?
Kao i prethodnih nedelja, mediji koje pratimo i dalje su najčešći izvor targetiranja, dok ih političari i političarke, političke stranke i drugi politički akteri sve češće u tome prate. Politički akteri bili su jedan od izvora targetiranja u gotovo polovini zabeleženih slučajeva.
Ove nedelje, zabeležili smo i 15 slučajeva u kojima je izvor targetiranja javna institucija, a čak 13 se odnosilo na targetiranje televizije N1 od strane v.d. predsednice države Ane Brnabić.

O čemu se pisalo i pričalo?
Iako je u samom početku kampanje jedan od glavnih narativa bio onaj o nasilju na ulicama, a Studentska lista i oni koji je podržavaju etiketirani su kao nasilni, u poslednjoj nedelji pred izbore dominantan je narativ o nasilju koje će, navodno, uslediti. Kontinuirano je u medijima koje smo pratili najavljivan „krvavi scenario“, „haos“ i „teror“ tokom i nakon izborne noći. Na ovaj način, osim diskreditovanja Studentske liste i drugih neizbornih aktera, mediji koje smo pratili dodatno su doprinosili stvaranju straha u društvu.
Učestale su i tvrdnje da Studentska lista nije autentični pokret, već da iza nje stoje opozicioni akteri koji su tokom ranih dvehiljaditih bili na vlasti, kao i da je finansiraju i potpomažu razni strani akteri.
Šta smo beležili?
Svaki tekst objavljen na portalima i svaki prilog u okviru centralnog informativnog programa na televizijama, koji u sebi sadrži neki oblik političkog targetiranja, etiketiranja ili štetnih narativa usmerenih protiv političkih aktera ili onih prikazanih kao političkih protivnika, ušao je u našu bazu.
Za svaki pojedinačni slučaj analizirali smo ko je meta, a ko pokretač ovih narativa, kao i kakav je jezik korišćen.
Ovaj izborni monitoring zasnovan je na metodologiji koju koristimo u okviru Mreže za izveštavanje o različitosti u našem redovnom monitoringu govora mržnje i štetnih narativa u medijima u regionu koji sprovodimo od 2021. godine.
Od 25. septembra, pa sve do parlamentarnih izbora zakazanih za 25. oktobar 2026. godine, sprovodili smo svakodnevni medijski monitoring.
Ostale nedeljne analize političkog targetiranja u medijima dostupne su na sajtu mladi.org.rs u rubrici MLADI prate.
Autor/ke: Istraživački tim Instituta za medije i različitosti – Zapadni Balkan (IMR ZB)