Ekološki aktivizam:  Egzistencija sadašnjih i budućih generacija zavisi od toga šta mi danas uradimo

Ekološki aktivizam: Egzistencija sadašnjih i budućih generacija zavisi od toga šta mi danas uradimo

26. avgusta 2021.

Čovečanstvo ima poguban uticaj na klimu, stoji u novom izveštaju Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC). Dosadašnje nečinjenje i ignorisanje problema dovelo je do aktiviranja crvenog alarma za čovečanstvo. IPCC izveštaj navodi da je hitna akcija jedini način da se izbegnu sve gori uticaji (od kojih su danas npr. požari u Grčkoj i Turskoj, poplave u Nemačkoj) i da više nema vremena za odlaganje i mesta za izgovore.

„Kontinuirana oklevanja u rešavanju klimatskih promena više se ne odnose na nedostatak naučnih dokaza, već su direktno povezana sa nedostatkom političke volje”, rekla je Kristina Dahl iz Unije zabrinutih naučnika, a prenosi Gardijan.

Nedostatak političke volje primetan je i u Srbiji. Prema podacima iz istraživanja koje sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine Izveštaj o stanju životne sredine u RS za 2018. godinu, kvalitet vazduha zadržava zadovoljavajući kvalitet-čist ili neznatno zagađen vazduh, osim u gradovima u kojima se prati koncetracija suspendovanih čestica. Koji su to gradovi otkriva izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine za 2019. godinu, koji je Vlada Srbije usvojila krajem januara 2021. godine. U izveštaju se navodi da je vazduh bio prekomerno zagađen u Valjevu, Kraljevu, Zaječaru i Subotici, kao i u širim područjima Beograda, Novog Sada, Pančeva, Niša, Bora, Smedereva, Kosjerića i Užica. Takođe, kako prenosi Radio slobodna Evropa, Evropska agencija za životnu sredinu u svom izveštaju iz 2018. godine navodi da svake godine u Srbiji od posledica aerozagađenja umre blizu 14 600 ljudi. Pored toga, prema izveštaju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” o zdravstvenoj ispravnosti vode 50 vodovoda u gradskim naseljima u Srbiji nije imalo ispravnu vodu (podaci se odnose na 2019. godinu).

Izgradnja mini hidro elektrana i otvaranje rudnika litijuma kompanije Rio Tinto, pored gore navedenih problema, izazvali su ekološke proteste u Srbiji. Na građanskom protestu „Ekološki ustanak” građani i građanke zahtevali su da se obustave svi projekti koji su štetni po životnu sredinu, da se propisi usklade sa najvišim ekološkim standardima, kao i da se donese nova Strategija upravljanja otpadom za period 2020-2025. godine. Međutim, nadležni organi kao da ne shvataju hitnost i važnost rešavanja ekoloških problema. Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da je ministarstvo tu da sasluša i nađe najbolja zajednička rešenja. Dosadašnje akcije nisu to pokazale.

Podaci istraživanja iz 2015. godine „Ko su ekološki aktivisti i lideri ekološkog pokreta u Srbiji” pokazuju da su najčešći nosioci proekoloških vrednosti i odgovarajućeg ponašanja obrazovani mladi ljudi iz urbanih sredina. Međutim, navodi se i da postoje izvesne socio-demografske razlike između ekološki aktivnih pojedinaca na teritoriji Srbije i onih koji deluju u izuzetno ugroženim područjima kakvi su Bor i Pančevo (gde ima više ekološki osvešćenih građana/ki).

Zainteresovanost za temu zaštite životne sredine je prema rezultatima Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih porasla sa 43% u 2020. godini na 50% u 2021. godini. Takođe, zaštita životne sredine je jedna od vrednosti koju mladi najviše vrednuju.

Kvalitet vazduha, vode, zemljišta, kao i svest mladih kada je ekologija u pitanju, bile su neke od tema na nedavno održanoj debati „Aktivizmom mladih do ekološke svesti i savesti“ u Boru.


U okviru trogodišnjeg projekta MLADI planirana je realizacija 12 debata i debata u Boru, održana 10. avgusta, jedna je od njih.

„S obzirom na to da je zaštita životne sredine aktuelna tema, mladi se tek sada angažuju. Svest ljudi je malo podignuta, a mladi su tu da pokrenu priču i podignu svest o ekološkim problemima“, rekla je članica Tima za monitoring kvaliteta vazduha u Boru Anita Demiri na debati koja je održana 10. avgusta.

Da su mladi svesni zagađenja vazduha i da je situacija bolja u odnosu na prethodne godine, ali da mladi i dalje svoje stavove zasnivaju na osnovu onoga što vide i čuju rekao je projektni menadžer Doma omladine Bor Jovan Janjić. „Što se tiče mladih generalno, oni više reaguju na ono što vide. Svesni su zagađenja vazduha, ali slabo reaguju na druge vrste zagađenja. Iako je situacija bolja u odnosu na prethodne godine, stavovi mladih su zasnovani na osnovu onoga što čuju“, rekao je Janjić.

Formalno i neformalno obrazovanje mladih o značaju zaštite životne sredine veoma je važan segment u očuvanju planete. Egzistencija sadašnjih i budućih generacija zavisi od toga šta mi danas uradimo kako bismo doprineli očuvanju životne sredine.

„S obzirom na to da je zaštita životne sredine aktuelna tema, mladi se uključuju u rešavanje problema koji postoje u našem okruženju. Međutim, mislim da mladi nisu doboljno uključeni i da bi trebalo da se bolje upoznaju sa Arhuskom konvencijom i njenom primenom. Arhuska konvencija nam daje sva prava da kao građani i građanke učestvujemo u pitanjima zaštite životne sredine. Samim tim, edukacija je ključ u rešavanju problema. U oblasti ekološkog aktivizma, svest i savest idu zajedno”, zaključuje Demiri za MLADI.

Autorka: Ivana Jovanović

Sharing is caring!