Ljudska prava i govor mržnje

Ljudska prava i govor mržnje

10. decembra 2020.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima potpisana je 10. decembra 1948. godine. Dve godine nakon njenog potpisivanja, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 10. decembar proglasila za Dan ljudskih prava. Deklaracija je prvi put proklamovala zajedničke standarde ljudskih prava i u svom prvom članu naznačila da se „sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima”.

Ljudska prava su zasnovana na ideji da su „sva ljudska bića vredna poštovanja i da niko ne treba da pati do tog stepena da se oseća kao da nije ljudsko biće“. Kao i da dostojanstvo svih ljudskih bića „treba biti tretirano kao osnovna vrednost”.

Poštovanje ljudskih prava sprečava razvijanje stavova koji kasnije mogu dovesti do govora mržnje. Govor mržnje upravo pokreću negativni stereotipi prema određenim grupama ili pojedincima. Ukoliko se ne reaguje na govor mržnje on može da dovede do daljih povreda ljudskih prava – fizičkog nasilja i/ili zločina iz mržnje.

Medijsku scenu u Srbiji karakteriše prisustvo govora mržnje, dezinformacija i propagande. Govor mržnje prisutan je i u takozvanim novim medijima kao i u onim tradicionalnim. U tradicionalnim medijima, pokretači su najčešće tabloidni mediji. Rezultati istraživanja iz 2019. ukazuju da svakoga dana mediji u Srbiji objave oko 80 tekstova u kojima pojedinci ili grupe direktno proglase za „izdajnike”,„strane plaćenike”, „ustaše” ili „Šiptare”.

Izvor: Fejsbuk

Na društvenim mrežama upadljivo je postojanje grupa i stranica koje nekada i dosta otvoreno pozivaju na nasilje protiv određenih grupa. Jedna od takvih je Narodna patrola koja je nedavno pozvala na „čišćenje” parka kod Ekonomskog fakulteta. Na fotografiji koja je pratila poziv (a koja je po svemu sudeći nastala pre nekoliko godina kada je u parku bio najveći broj ljudi, što ukazuje na svesno manipulisanje informacijama) videlo se da su u parku migranti i izbeglice. Iako poziv na čišćenje nije direktno pozvao na nasilje, Narodne patrole su poznate po tome da na svom Fejsbuk profilu dele antimigrantski i ksenofobni sadržaj, pa je upravo zbog onoga šta ta poruka može da implicira Fejsbuk uklonio pomenuti post. Ipak, ostali sadržaj stranice, koji takođe izaziva versku i nacionalnu mržnju i netrpeljivost, ostaje dostupan javnosti.

Iako je neprijateljstvo prema migrantima vidljivije poslednjih nekoliko godina, a Narodna patrola je samo od jedan primera, antisemitizam takođe ima jake korene u srpskom društvu. Dan nakon obeležavanja Kristalne noći (9-10. novembar 1938. godine), na fasadi stambene zgrade u Novom Sadu osvanuo je antisemitski grafit. Grafit sa pretnjom bio je usmeren na člana Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19, dr Kona. Grafit je uklonjen, ali ostaje činjenica da je antisemitizam i dalje prisutan u našem društvu, iako njegove manifestacije nisu uvek tako jasne kao pomenuti grafit koji je otvoreno pozivao na nasilje. Antisemitski stavovi manifestuju se i u nekim od teorija zavere koje su pratile pandemiju.

Izvor: N1

Govoru mržnje u Srbiji izloženi su i oni koji rade kao kontrolori/ke vlasti, kao i branitelji i braniteljke ljudskih prava koji se često nazivaju „stranim plaćenicima” i „domaćim izdajnicima“. Na taj način se stvara atmosfera mržnje u kojoj su oni koji brane ljudska prava i slobode, često targetirani kao ljudi koji rade protiv interesa Srbije.

Ovakvu atmosferu stvara  i ponašanje Vlade prema nevladinom sektoru kao i govor mržnje koji dolazi iz Skupštine, čime se produbljuje polarizacija društva koja sve neistomišljenike izjednačava sa „izdajnicima“, ugrožavajući na taj način njihovu bezbednost.

Iako se često oni koji šire govor mržnje pozivaju na slobodu izražvanja, treba podsetiti da sloboda izražavanja nije apsolutna. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima zakonski zabranjuje propagiranje rata, zagovaranje nacionalne, rasne ili verske mržnje koje predstavljaju podsticaje za diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. Takođe, uvek treba tražiti ravnotežu prilikom zaštite slobode izražvanja i ostalih ljudskih prava koja mogu da budu ugrožena upotrebom nasilnih formi izražavanja.

Obrazovanje o ljudskim pravima treba da omogući mladima da znaju kako da prepoznaju tu ravnotežu između slobode izražavanja i ostalih ljudskih prava, kao i kako da zaštite svoja prava. Ljudska prava treba da branimo svakog dana!

Autorka: Ivana Jovanović

Fotografija: Freepik

Sharing is caring!