MLADI Debata: Pandemija lažnih vesti

MLADI Debata: Pandemija lažnih vesti

2. juna 2020.

Mladi koji su želeli da budu informisani u vreme pandemije korona virusa okrenuli su se izvorima informacija koje inače, ne koriste mnogo. Tako je istraživanje portala Youth Vibes pokazalo da je televizija prestigla društvene mreže kao izvor informacija u doba vanrednog stanja u Srbiji.

Pandemiju izazvanu korona virusom u korak prati “infodemija” – od tekstova o “djavoljem planu” Bila Gejtsa i tvrdnji da tamjan štiti od virusa, pa sve do teorija da virus koji je uzdrmao celu planetu zapravo ne postoji. Dezinformacije, teorije zavere i lažne vesti uveliko su prisutne u medijskom prostoru pa se postavlja pitanje kako gomila netačnih tvrdnji u vezi sa Kovidom-19 utiče na mladu populaciju Srbije.

Projekat MLADI organizovao je onlajn debatu sa Anom Lalić, novinarkom portala Nova.rs koja je bila uhapšena zbog navodnog širenja lažnih vesti, Jovanom Jović, urednicom omladinskog portala iz Niša Youth Vibes i Stefanom Janjićem, urednikom Fake News Tragača koji je nedavno objavio istraživanje Korona virus I infodemija u Srbiji. Celu debatu pogledajte ovde.

Mlada urednica onlajn portala Jovana Jović kaže da se mladi u Srbiji bolje snalaze i znaju da prepoznaju lažne tvrdnje i dezinformacije.

“Verovatno zato što veliki deo svog vremena provode na internetu, mladi znaju bolje od ostalih da prepoznaju lažne vesti, makar one očigledne. Medjutim, ono što im nedostaje je obrazovanje,” kaže Jovana. Objasnila je da se u školama u Srbiji medijska pismenost uči jedino kao izborni predmet i da ga često predaju profesori koji nisu dovoljno obučeni i koji zapravo nemaju dovoljan broj časova, te im je zato pripala ta dužnost.

MEDIJSKA PISMENOST I POLITIČKA ZRELOST

Portal čija je Jovana urednica sproveo je istraživanje medju 330 mladih koje potvrdjuje Jovaninu tvrdnju. Medjutim,  istraživanje je pokazalo i da veliki procenat mladih nema formirano mišljenje o pitanjima koja se tiču njihovih gradjanskih prava i demokratije.

“Kada smo ih pitali šta misle o odluci da Krizni štab Vlade Srbije bude jedini zvanični izvor infomacija o korona virusu, čak 55% je izjavilo da nema mišljenje o tome. Smatram da je mnogo važno  razvijati kritičko mišljenje kod mladih. Zato predmet medijske i informatičke pismenosti treba da bude stalan, jer taj predmet razvija kritičko mišljenje koje može da koristi i za druge predmete , kao i za život uopšte. Medijska pismenost vodi ka političkoj pismenosti koja je važna za svakog gradjanina u   demokratskom društvu,” poručila je Jovana.

Omladinskim medijima se mora priznati da su mnogo inkluzivniji od tradicionalnih medija u Srbiji. Takodje, kako je pokazalo istraživanje “Mladi u medijskom ogledalu” sprovedeno u okviru projekta MLADI, omladinski mediji često pokreću teme kojih nema u mejnstrim medijima, pokrivaju ih objektivnije i bez senzacionalizma.

Stefan Janjić je vodio tim studenata i istraživača koji su u periodu od sredine marta do sredine aprila 2020. godine analizirali fenomen dezinformacija u medijskom postoru Srbije. Pronašli su čak 43 lažna i manipulativna narativa o koronavirusu koji su različiti tradicionalni i onlajn mediji preneli 241 put.   “Indikativno je da smo, osim dezinformacija koje su se ticale korona virusa, imali i kontraproduktivne savete za izlečenje. Mediji se nisu poneli baš najbolje. Umesto da pita stručnjake, mediji su prenosili savete estradnih pevačica od kojih je jedna predložila kombinaciju rakije i ferveksa, tojest paracetamola. Imali smo i savete sveštenih lica. Sve to se našlo na naslovnim stranama tabloida,” rekao je Stefan Janjić tokom debate.

Istraživanje je još pokazalo da najviše “šeruju” vesti sa pozitivnim kontekstom što govori, kako objašnjava Janjić, da su ljudi bili željni pozitivnih vesti. Jedan od primera koji to pokazuje je i lažna vest da je fudbaler Kristijano Ronaldo pretvorio sve svoje hotele u bolnice za pacijente obolele od Kovida-19.

KREDIBILNI IZVORI I PROFESIONALNI NOVINARI

Ana Lalić, jedina je novinarka u Evropi koja je bila uhapšena zbog navodnog širenja lažnih vesti, a zapravo je privedena zbog teksta o lošim uslovima u Kliničkom centru Vojvodine u doba pandemije. Sve optužbe protiv Lalić su kasnije odbačene. Ona je u onlajn debati MLADI podsetila da “novinarku/a čini njen/gov telefonski imenik, tojest izvori”. Lalić kaže da je poenta imati što više različitih izvora informacija. Pritom treba osigurati kredibilitet izvora i samim tim novinarima.

“Bez obzira koliko verujete svom izvoru, pa da vam je to i sestra rodjena, morate proverite njene/njegove tvrdnje. U Srbiji nismo u mogućnosti da dobijemo zvanične potvrde pa zato novinari pribegavaju unakrsnom proveravanju. Tako je nastao i moj tekst “KCV pred pucanjem”. Informacije sam dobijala u kontinuitetu. Moji izvori se medjusobno ne poznaju. Svi su zdravstveni radnici i rade u Kliničkom  centru Vojvodine na različitim odeljenjima. To znači da možda tvrdnja o nestašici maski i zaštitne opreme koju je izneo moj izvor sa pedijarije možda i nije tačna, ali ja je mogu proveriti u operacionoj sali, na infektivnom odeljenju i na drugim odeljenjima KCV. Zvanično sam uputula zahtev i pitanje i Kliničkom centru i drugim institucijama. Odlučila sam da pustim tekst, jer sam apsolutno uverena u ono što su mi ljudi rekli i u ono što sam utvrdila. Ovakva praksa provere očekuje sve buduće mlade novnare koji hoće da informišu javnost,” kaže Lalić.

MLADI I TV U VREME PANDEMIJE

Mladi koji su želeli da budu informisani u vreme pandemije korona virusa okrenuli su se izvorima informacija koje inače, ne koriste mnogo. Tako je istraživanje portala Youth Vibes pokazalo da je televizija prestigla društvene mreže kao izvor informacija u doba vanrednog stanja u Srbiji.

“TV je prestigla mreže i verovatno zato što su mladi pratili prenose konferencija za štampu Kriznog štaba. Tako je 27% ispitanika gledalo RTS i skoro 17% je gledalo TV Prva koje su direktno prenosile obraćanja Kriznog štaba,” rekla je Jovana Jović tokom debate MLADI.

Janjić je upozorio da je “najporaznije to što u 21. veku moramo da se raspravljamo i ubedjujemo da Zemlja nije ploča, da vakcine štite i da se naučnici nisu urotili protiv čovečanstva tako što su isplanirali da 5G mreža najpre pobije ptice, a potom i ljude”.

Kako povratiti izgubljeno poverenja i ugled medija? Odgovor Ane Lalić bio je odlučan. “Najpre je potrebno vratiti poverenje u institucije. Medijska pismenost je predulov za političku pismenost. 

Jedini način je da počnete da govorite istinu i da se nadate da će vam ljudi oprostiti što ste prethodno malo lagali”, rekla je Lalić.

Debata organizovana u okviru projekta MLADI: Media Literacy Alliance and Digital Importance, koji vodi Media Diversity Institute, zajedno sa Krovnom Organizacijom Mladih Srbije, Institutom za medije i različitosti – Zapadni Balkan, Lokal Presom i Novim Magazinom. Projekat finansiraju EU delegacija u Srbiji i SAD ambasada u Beogradu.  

Autorka: Danica Ilić

Sharing is caring!