Studentska lista targetirana 517 puta u medijima mesec dana pred izbore

Studentska lista targetirana 517 puta u medijima mesec dana pred izbore

30. oktobar 2026.

Studentska lista je na parlamentarnim izborima osvojila većinu mandata, uz izlaznost od skoro 70%. Mesec dana pre toga u medijima smo beležili sve varijacije reči „blokader“ i još mnogo pogrdnijih termina. Od 25. septembra do 22. oktobra Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan zabeležio je 730 slučajeva političkog targetiranja na četiri portala i tri televizije, a Studentska lista bila je na meti u 70% njih. Sami mediji bili su jedan od izvora targetiranja u 72% slučajeva, dok je udeo političkih aktera kao pokretača targetiranja više nego utrostručen, sa 12% u prvoj na 49% u poslednjoj nedelji posmatranja. Kako se izborni dan približava, sve češće su se na meti našli i nezavisni mediji i nevladine organizacije.

Na portalima Informer, Alo!, Kurir i Večernje novosti zabeleženo je 553 slučajeva političkog targetiranja u ovom periodu, dok su glavni informativni programi Pink-a, Prve i Radio-televizije Srbije (RTS) posmatrani u prethodne tri nedelje (od 2. do 22. oktobra), tokom kojih je zabeleženo 177 slučajeva.

Studentska lista je tokom celog perioda praćenja ostala najčešća meta. Zabeleženo je 517 slučajeva u kojim je u posmatranim medijima direktno targetirana ova lista i još 117 slučajeva u kojima su targetirani nepolitički akteri koji je podržavaju, odnosno građanke i građani, aktivisti i aktivistkinje, prosvetni i kulturni radnici i radnice i drugi. Reč „blokader” i njene mnogobrojne izvedenice ubedljivo su najčešća etiketa koja se uglavnom pripisuje ovoj listi, a prisutne su u oko 60% zabeleženih slučajeva.

Osim ove liste, zabeleženo je i targetiranje liste Evropska Srbija (13 slučajeva), Ujedinjena Srbija (12 slučajeva), Autentična desnica i Ujedinjena albanska koalicija (po 2 slučaja).

Iako su ubedljivo najčešći izvor političkog targetiranja tokom celog perioda bili sami posmatrani mediji, kako se izborni dan približava, političari, političarke i političke partije sve češće su bili pokretači targetiranja, a nezavisni mediji i nevladine organizacije su se sve češće nalazili na meti. Politički akteri su tokom prve nedelje posmatranja bili izvor targetiranja u 12% zabeleženih slučajeva, dok je taj udeo porastao na 49% u poslednjoj nedelji monitoringa (od 16. do 22. oktobra).

Mediji su tokom ovih mesec dana targetirani 117 puta, od toga čak 91 put tokom poslednje posmatrane nedelje, a nevladine organizacije bile su na meti ukupno 51 put. U najvećem broju slučajeva to je bila televizija N1, zatim i Nova, ali i BIRN, Danas, Vreme, Radar, Dojče vele i drugi, kao i Nezavisno udruženje novinara Srbije. Ovi mediji su u gotovo svim zabeleženim slučajevima etiketirani kao „tajkunski”, „blokaderski”, a povremeno i „antisrpski”.

Organizacija CRTA, koja već deceniju prati izborne procese u Srbiji, bila je ubedljivo najčešća meta od nevladinih organizacija, pa je tako tokom druge nedelje monitoringa (od 2. do 8. oktobra) targetirana u svakom šestom zabeleženom tekstu ili TV prilogu.

Osim učestalih optužbi da je „lažni nezavisni posmatrač” koji objavljuje „naručene ankete” i „pumpa lažna istraživanja” kako bi obmanuo građane i građanke, kao i optužbi o stranom novcu i uticaju na unutrašnja pitanja u Srbiji, CRTA je optuživana i da je „kriminalna organizacija”, uz zabrinjavajuće pozive da joj treba „zabraniti rad”.

Televizija N1 targetirana je 68 puta u toku poslednje nedelje monitoringa, u svakom četvrtom zabeleženom slučaju. Nakon što je ova televizija odbila da listu Ujedinjena Srbija u okviru njihovog programa predstavlja Aleksandar Vučić, zahtevajući da lista pošalje drugog kandidata ili kandidatkinju, kontinuirano je u gotovo svih posmatranim medijima poređena sa nacistima.

Narativi o onima koji se u medijima predstavljaju kao politički protivnici ostali su gotovo identični od početka našeg monitoringa, a isto važi i za jezik koji se koristi protiv njih. Centralni narativ je onaj o navodnom „nasilju blokadera” .

Studentska lista i njeni podržavaoci, kao i  građani i građanke koji su učestvovali na protestima koji su usledili nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, često se predstavljaju i kao neodređeni politički neprijatelj. Analizirani portali opisivali su ih samo kao „blokadere” ili povremeno „opoziciju”, a zatim dodavali etikete i optužbe, nazivajući ih nasilnicima i tvrdeći da spremaju „nasilno preuzimanje vlasti na ulici“.  Ovo je pogotovo kulminiralo tokom poslednje nedelje posmatranja.

Osim kontinuiranog ponavljanja grubih i ekstremnih izraza koji u korenu sadrže „krv“, „rat“ i „teror“, a koji kod publike mogu izazvati snažna osećanja pre svega straha, posmatrani portali i televizije kulturu nasilja gradili su i kroz manje upadljiv militaristički diskurs u jeziku koji koriste.

Mladi su u nekoliko tekstova nazivani „topovskim mesom“, međusobne nesuglasice opozicionih aktera opisivane su i kao „rat do istrebljenja“, a predizborne debate komentarisane su kao fizički obračuni uz reči kao što su „patosiranje“, „nokaut“, „demontiranje“, „razbucavanje“, „urnisanje“ i „razbijanje na atome“.

Od 25. septembra, pa sve do parlamentarnih izbora zakazanih za 25. oktobar 2026. godine, Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan beleži svaki tekst objavljen na posmatranim portalima i svaki prilog u okviru centralnog informativnog programa na posmatranim televizijama, koji u sebi sadrži neki oblik političkog targetiranja, etiketiranja ili štetnih narativa usmerenih protiv političkih aktera ili onih prikazanih kao političkih protivnika.

Posmatrano je četiri portala – Informer, Alo!, Kurir i Večernje novosti, a od  2. oktobra i tri televizije – Pink, Prva i Radio-televizija Srbije (RTS).

Za svaki pojedinačni slučaj analizirano je ko je meta, a ko pokretač ovih narativa, kao i kakav je jezik korišćen.

Ovaj monitoring zasnovan je na metodologiji Mreže za izveštavanje o različitosti u monitoringu govora mržnje i štetnih narativa u medijima u Srbiji i regionu koji Institut predvodi od 2021. godine.

Nedeljne analize političkog targetiranja u medijima dostupne su na sajtu mladi.org.rs u rubrici MLADI prate.

Autor/ke: Istraživački tim Instituta za medije i različitosti – Zapadni Balkan (IMR ZB)

Sharing is caring!