Upotreba rodno osetljivog jezika

Upotreba rodno osetljivog jezika

14. juna 2021.

Skupština Srbije usvojila je Zakon o rodnoj ravnopravnosti i izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije. Zakon o rodnoj ravnopravnosti trebalo bi da doprinese „ravnopravnom učešću i zastupljenosti žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života, ravnopravan tretman, položaj i jednake mogućnosti za ostvarivanje prava i sloboda i korišćenje ličnih znanja i sposobnosti za razvoj društva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada”.

Zakonom o rodnoj ravnopravnosti definiše se i upotreba rodno osetljivog jezika u oblasti javnog informisanja. Mediji su dužni da prilikom izveštavanja koriste rodno osetljiv jezik, kako bi uticali na uklanjanje rodnih stereotipa. Takođe, zakonom je zabranjeno da u sredstvima javnog informisanja bude bilo kakvog izražavanja mržnje i omalovažavanja žena i muškaraca, kao i bilo kakvog postupanja koje je zasnovano na predrasudama, običajima i ,,drugim društvenim obrascima ponašanja koji su zasnovani na ideji podređenosti ili nadređenosti žena i muškaraca, odnosno na rodnim stereotipima”.

,,Rodno pravedan ili rodno osetljiv jezik je samo jedna u skupu politika koje imaju za cilj postizanje rodne pravednosti u društvu i počiva na ideji da se intervencijom u jezik mogu postići opipljivi efekti na smanjenje rodnih nejednakosti i diskriminacije. Ukoliko se složimo da je naše društvo rodno nepravedno i da je to nešto što želimo da promenimo, već smo se značajno približili razumevanju značaja rodno osetljivog jezika. Da bismo prešli ostatak puta, moramo se osloniti na znanja o odnosu jezika i socijalne realnosti. Jezik ne samo da odražava svet u kome živimo, već i utiče na način na koji taj svet doživljavamo. Zato imamo rodno osetljive nazive za većinu zanimanja koja su tradicionalno obavljale pretežno žene (učiteljice, medicinske sestre, kuvarice), ali ćemo isto tako biti spremniji da kao direktora ili hirurga zamislimo muškarca kada nam je rod te osobe nepoznat”, rekla je socijalna psihološkinja i asistentkinja na Fakultetu političkih nauka dr Ivana Jakšić.

U dopisu koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika uputio javnosti stoji kako je Zakon o rodnoj ravnopravnosti zakon protiv srpskog jezika. Iz Odbora tvrde kako su odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti „u suprotnosti sa celom istorijom norme srpskog književnog jezika, a samim tim i sa njegovim sistemskim i strukturnim pravilima”. Takođe, smatraju da jezički oblici koji se koriste za žene koje obavljaju određene profesije „nisu svojstvene srpskom standardnom jeziku, nego predstavljaju nasilje nad njegovim zakonitostima”. 

,,Iako branitelji i braniteljke statusa quo u pogledu rodne pravednosti jezika ističu da u srpskom jeziku muška forma ima status neutralne, psihološka istraživanja nam sugerišu da na mentalnom planu reč muškog roda pobuđuje isključivo asocijacije na muški rod.  Sasvim je moguće da bi rodna pravednost mogla biti postignuta primenom drugih politika i bez intervenisanja u sam jezik, a da bi se povećanjem broja žena u tradicionalno maskulinim zanimanjima u jeziku s vremenom ustalile i rodno osetljive forme zanimanja. No, ideja koja stoji iza ove politike je da se oslanjanjem na iste principe, odnosno svojstvo jezika da utiče na naša očekivanja i sa njima povezana ponašanja, te promene ubrzaju” , rekla je dr Jakšić.

Takođe, Odbor zaboravlja da je jezik živa stvar – pravopisi i gramatike menjaju se tokom godina. Profesorka književnosti u Filološkoj gimnaziji u Beogradu Vesna Crepuljarević objašnjava da je jezik uvek pratio promene u društvu i da odražava vreme u kojem živimo.

„Ukoliko otvorite Rečnik srpskog jezika u izdanju Matice srpske iz 2011. godine, naći ćete oblike arhitektkinja (i arhitektica), projektantkinja, lektorka, docentkinja, ekonomistkinja…Mnogih oblika još uvek nema, ali to ne znači da ih neće biti u nekom narednom izdanju rečnika. Jezik jeste bogatstvo jednog naroda, odraz kulture i tradicije, ali i aktuelnog trenutka u kojem živimo. Ne mislim da su to nepomirljive stvari, naprotiv. Jezik je uvek pratio promene u društvu, što je sasvim prirodno”, rekla je Crepuljarević.

Pored toga što mediji odražavaju dominantne društvene vrednosti, oni imaju uticaj i na kreiranje vrednosti i zbog toga je važna upotreba rodno osetljivog jezika u medijima. Kako psihološkinja i asistentkinja na Fakultetu političkih nauka dr Ivana Jakšić objašnjava upotreba rodno senzitivnog jezika može da umanji rodnu diskriminaciju u društvu.

,,Danas raspolažemo velikim brojem dokaza poteklih iz empirijskih sociopsiholoških i psiholingvističkih istraživanja da upotreba rodno osetljivog jezika može da umanji rodnu diskriminaciju u društvu.  Posebno su značajna istraživanja sprovedena na deci, a ona pokazuju da devojčice procenjuju da su žene manje uspešne u različitim zanimanjima, a one same pokazuju manje interesovanja za ista zanimanja onda kada su ona predstavljena isključivo muškom, generičkom formom. No, kada se ova zanimanja prestave u obe forme, pomoću rodno osetljivog jezika, ocene devojčica postaju pozitivnije i raste im samopouzdanje i interesovanje.  I u odraslom dobu, žene se ređe prijavljuju na oglase za posao koji koriste mušku generičku formu (npr. programer), naspram oglasa za iste poslove koji koriste rodno osetljivu formu (programer ili programerka). Ovaj efekat je posebno upadljiv kada je reč o pozicijama visokog statusa. Istraživanja pokazuju da je ono što rodno osetljivi jezik omogućava devojčicama i ženama, i što je mehanizma odgovoran za efekte koje sam opisala, jeste da im olakšava da se indetifikuju sa zanimanjem, jer je već izvršeno povezivanje njihovog, ženskog, roda i zanimanja”, objašnjava dr Jakšić.

Konzervativna i patrijahalna društva legitimizuju sklonosti ka dominaciji privilegovanih grupa nad drugim socijalnim grupama i samim tim predstavljaju plodno tlo za odbacivanje rodno osetljivog jezika, objašnjava dr Jakšić, i dodaje da ukoliko verujete da žene ne zaslužuju jednak status i pristup moći kao i muškarci, verovatno ćete se protiviti uvođenju rodno osetljivog jezika, kao i bilo koje druge politike rodne ravnopravnosti. Ona napominje da je važno razumeti da ovo uverenje mogu deliti i muškarci i žene.

Takođe, dr Jakšić objašnjava da još jedan od razloga otpora javnosti ka upotrebi rodno osetljivog jezika leži u tome što javnost ne prepoznaje na koji način ta politika može da dovede do pozitivnih promena u društvu. Samim tim, na medijima je da adekvatnije govore o značaju upotrebe rodno senzitivnog jezika.

Odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti koje se odnose na obavezu medija, organa javne vlasti, poslodavaca koji se bave obrazovanjem, vaspitanjem, naukom i tehnološkim razvojem da koriste rodno osetljiv jezik, stupiće na snagu tri godine nakon donošenja (2024. godine), što svima ostavlja vremena da se naviknu na upotrebu rodno osetljivog jezika.

Autorka: Ivana Jovanović

Fotografija: Devenorr /Shutterstock

Sharing is caring!