Uticaj društvenih mreža na percepciju različitosti i interkulturalni dijalog

Uticaj društvenih mreža na percepciju različitosti i interkulturalni dijalog

15. decembar 2023.

U nameri da povedem raspravu o uticaju društvenih mreža na percepciju različitosti i interkulturalni dijalog, analiziraću:

• Doprinos društvenih mreža interkulturalnom dijalogu

• Značaj medijske pismenosti i razvijenost kritičkog mišljenja za interkulturalni dijalog

Ovde se nameće pitanje, šta je interkulturalni dijalog? Danas retko koja mlada osoba zna tačno značenje interkulturalnog dijaloga, neznajući da ga primenjuju svakodnevno koristeći društvene mreže.

Interkulturalni dijalog je proces komunikacije i međusobnog razumevanja između pripadnika različitih kultura. On podrazumeva otvorenu razmenu ideja, vrednosti, perspektiva i iskustva između ljudi različitih kulturalnih pozadina. Cilj interkulturalnog dijaloga je prevladati granice i predrasude koje mogu postojati između različitih kultura. To se postiče osnaživanjem dijaloga i međusobnog uvažavanja, čime se stvaraju temelji za toleranciju i mir. Interkulturalni dijalog ne podrazumeva samo raspravu o kulturi, već uključuje slušanje i uvažavanje tuđih perspektiva, postavljanje pitanja i otvorenost za učenje i promenu vlastitih stavova. On se može primeniti u različitim kontekstima, kao što su međunarodni odnosi, poslovna saradnja, umetnost i kultura. Otvoren i pošten dijalog može pomoći u prevladavanju stereotipa, predrasuda i konflikata, kao i stvaranju prostora za međusobno poštovanje i saradnju.

Doprinos društvenih mreža interkulturalnom dijalogu

U ovom poglavlju istakla bih višestruke načine na koje društvene mreže utiču na percipciju različitosti i olakšavaji interkulturalni dijalog.

U današnjem međusobno povezanom svetu, društvene mreže imaju dubok uticaj na to kako opažamo različitosti i učestvujemo u interkulturalnom dijalogu. Kako platforme kao što su Instagram, Fejsbuk, Tviter, Jutjub nastavljaju da dominiraju digitalnim svetom, njihov uticaj na oblikovanje našeg razumevanja i interakcije sa različitim kulturama ne može se potceniti.

Društvene mreže su proširile našu izloženost različitim kulturama i perspektivama. Kroz deljenje fotografija, video zapisa, članaka i ličnih priča, pojedinci iz svih krajeva sveta mogu da se povežu i uče o različitim kulturama, tradicijama i verovanjima. Ova virtuelna razmena podstiče šire razumevanje različitosti i pomaže u razbijanju stereotipa i predrasuda.

Štaviše, društvene mreže pružaju platformu gde se mogu čuti različiti glasovi. Istorijski marginalizovane zajednice i njihovi narativi sada imaju širi domet i vidljivost zahvaljujući moći društvenih medija. Pojedinci iz različitih sredina su ovlašćeni da podele svoje priče, izraze svoja mišljenja i zalažu se za društvene promene. Ovo deljenje različitih perspektiva stvara bogatu podlogu kulturnog dijaloga, što vodi do većeg međukulturalnog razumevanja i empatije. Kao rezultat toga, društvene mreže su postale katalizatori pokreta za socijalnu pravdu, podižući svest o sistematskim nejednakostima.

Drugi uticajni aspekt društrvenih mreža je njihova uloga u podsticanju međukulturalnog dijaloga. Zajednice na mreži i različite interesne grupe pružaju prostore gde ljudi mogu da učestvuju  u diskusijama o različitim kulturalnim temama. Ove platforme omogućavaju pojedincima da komuniciraju sa drugima koji mogu imati drugačija uverenja, vrednosti i iskustva, podstičući konstruktivno okruženje za razmenu i učenje. Interkulturalni dijalog, koji omogućavaju društvene mreže promoviše međusobno poštovanje, empatiju i radoznalost, što dovodi do dubljeg uvažavanja različitosti.

Međutim, važno je priznati da društvene mreže takođe predstavljaju izazove kada su u pitanju različitosti i međukulturalni dijalog. Jedno značajno pitanje je potencijal za „ehokomore“ i jačanje postojećih predrasuda. Česta je pojava stvaranja ehokomora u kojima se korisnici samo potvrđuju u svojim uverenjima, ignorišući ili odbacujući drugačija mišljenja, što dovodi do polarizacije i smanjivanja interkulturalnog dijaloga.

Društvene mreže takođe mogu stvoriti „filter mehur“ efekat, gde korisnici prate samo ljude i grupe sličnih stavova i mišljenja. Ovo ograničava izloženost različitim perspektivama i kulturama što dovodi do opasnosti od širenja dezinformacija, netolerancije i mržnje na društvenim mrežama. Uticaj društvenih mreža na našu percepciju različitosti takođe je vidljiv kroz fenomen „virtualni identiteti“. Ljudi često stvaraju i oblikuju svoje online identitete na društvenim mrežama, prikazujući određenu sliku o sebi. To može pojačati postojeće stereotipe i percepcije, dok istovremeno potiskuje raznolikost pojedinaca. Takođe, društvene mreže često favorizuju „popularnost“ i „trendove“, što može stvoriti pritisak da se prilagodimo mainstream normama i zanemarimo ili osudimo manje vidljive ili marginalizirane kulture.

Iz svega navedenog, možemo zaključiti da su društvene mreže značajno uticale na percepciju različitosti i interkulturalnog dijaloga. One su proširile našu izloženost različitim kulturama, osnažile marginalizovane glasove i obezbedile prostor za interkulturalne diskusije. Da bi smo još više poboljšali percepciju različitosti kao i sav interkulturalni dijalog na društvenim mrežama, potrebno je preduzeti još nekoliko koraka.

  1. Korisnike bi trebalo podsticati da traže raznolike perspektive i da slede ljude iz različitih kultura i mišljenja.
  2. Društvene mreže treba da olakšaju pristup pouzdanim informacijama.
  3. Potrebno je ulaganje u obrazovanje, i podizanja svesti o kulturnoj raznolikosti i interkulturalnom dijalogu kako bi ljudi bili sposobni pravilno razumeti, poštovati i saosećati se sa drugim kulturama.

Veoma je važno istaknuti da same društvene mreže nisu problem, već način na koji ih koristimo. Korisnici trebaju biti svesni da je za pristup ovim platformama potrebno kritičko mišljenje.

Značaj medijske pismenosti i razvijenost kritičkog mišljenja za interkulturalni dijalog 

Cilj ovog poglavlja je da ukaže na značaj medijske pismenosti i razvijenog kritičkog mišljenja za interkulturalni dijalog. Pored društvenih mreža veliku ulogu u razvoju interkulturalnog dijaloga imaju i mediji, a samim tim i razvijena medijska pismenost i kritičko mišljenje.

U današnjem svetu mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših stavova, vrednosti i percepcija o drugim ljudima i kulturama. Zato je važno, da ljudi budu medijski pismeni kako bi mogli kritički razmišljati o informacijama koje im se prenose i prepoznati stereotipe, predrasude i generalizacije koje mogu postojati u medijima. Medijska pismenost omogućuje ljudima da bolje razumeju kako su kulture prestavljene u medijima i kako su te prezentacije povezane sa kulturnim stereotipima. To im omogućava da budu svesni načina na koji se različite kulture prikazuju i kako to može uticati na percepciju drugih.

Još jedan važan aspekt medisjke pismenosti je sposobnost prepoznavanja lažnih vesti ili dezinformacija u digitalnom dobu, informacije se lako šire i mogu biti nepouzdane ili netačne. Medijska pismenost omogućava ljudima da budu kritični potrošači informacija kao i da budu u stanju da provere izvore pre nego što poveruju u nešto i to podele sa drugima. To utiče na dijalog među kulturama jer se temelji na pouzdanim i istinitim informacijama. Medisjka pismenost takođe omogućava ljudima da razumeju različite perspektive i stavove koji se prenose putem medija. Dobijene informacije propitujemo i analiziramo kritičkim razmišljanjem.

Razvoj kritičkog mišljenja je ključan proces koji omogućava pojedincima da analiziraju, vrednuju i razumeju informacije i da na osnovu toga donose zaključke i odluke. Kritičko mišljenje u interkulturalnom dijalogu je izuzetno važno jer omogućava razumevanje, analizu i evaluaciju različitih aspekata kulture i interakcija među kulturama. Kada se primenjuje u interkulturalnom dijalogu kritičko mišljenje omogućava pojedincima da sagledaju svoja vlastita kulturološka uverenja, te da prepoznaju kako to može uticati na njihovu percepciju, tumačenje i evaluaciju drugih kultura. Ovime se otvara prostor za ramenu ideja, ideja, perspektiva i iskustava, što doprinosi izgradnji međusobnog razumevanja.

Kritičko mišljenje u interkulturalnom dijalogu takođe pomaže u prepoznavanju stereotipa i diskriminacije koji mogu nastati iz nedostataka znanja ili nepotpunog razumevanja drugih kultura. Kroz kritičko promišljanje, pojedinci mogu postaviti pitanja o svojim predrasudama i stereotipima, otvoreno se suočiti sa njima kako bi ih savladali i razvili otvoreniji stav prema drugima. Važno je napomenuti da kritičko mišljenje ne znači nužno odbacivanje ili osporavanje svih aspekata drugih kultura, već je usmereno na razumevanje njihove složenosti, konteksta i izazova sa kojima se suočavaju. Kroz kritičko mišljenje možemo posticati dijalog, razvijati empatiju i saosećanje sa drugima.

Ukratko, medijska pismenost i razvijeno kritičko mišljenje imaju ključne uloge u razvoju interkulturalnog dijaloga jer omogućavaju ljudima da razumeju i kritički analiziraju informacije koje koriste. To pruža temelj za dublje razumevanje različitih kultura, borbu protiv predrasuda i stereotipa i osnažuje ih da razumeju različite perspektive i prepoznaju različite informacije. Na ovaj način stvaramo prostor za novi i obogaćeni način međukulturne komunikacije, interakcije, poštovanja i tolerancije.

Konačno, kao što sam agrumentovala društvene mreže, medisjska pismenost i razvijeno kritičko mišljenje imaju značajan uticaj na percepciju različitosti u interkulturalnom dijalogu. Uprkos potencijalnim negativnim efektima, imaju sposobnost da promovišu razumevanje i toleranciju između ljudi i različitih kultura. Ali, kako bi se iskoristio njihov pun potencijal neophodno je da korisnici budu svesni svoje uloge u stvaranju raznovrsnosti na društvenim mrežama i u medijima kao i da razvijaju veštine kritičkog razmišljanja, empatije i otvorenosti prema drugima.

Kroz razumevanje i prihvatanje različitosti u današnjem svetu razvijamo interkulturalni dijalog. Poštujmo naše različitosti, prihvatimo naše sličnosti.

Autorka: Kristina Stevanović, dobitnica MLADI nagrade

Naslovna fotografija: Image by freepik

Sharing is caring!