Vakcina protiv korone: teorije zavere i strah od nepoznatog

Vakcina protiv korone: teorije zavere i strah od nepoznatog

6. januara 2021.

Teorije zavere o vakcini protiv virusa korona šire se društvenim mrežama već mesecima. Međutim, nakon što su se premijerka Srbije Ana Brnabić i članica Kriznog štaba i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević vakcinisale Fajzerovom vakcinom, usledio je novi talas lažnih vesti o vakcinama. Samo nekoliko sati posle njihovog vakcinisanja, na Fejsbuk grupama i u roditeljskim grupnim četovima, objavljivane su vesti o štetnosti Fajzerove vakcine, kako ona „menja našu DNK” i kako vakcine služe za čipovanje građana/ki. O razotkrivanju teorija zavere o vakcinama protiv korone možete pročitati u tekstu BBC-ija na srpskom: Korona virus i lažne vesti o vakcinama: Mikročipovi, menjanje DNK i druge netačne tvrdnje.

Najnovija teorija zavere koju je preneo Informer je da Britanci koji se vakcinišu dobijaju „kovid pasoše“ koji im služe kao potvrda da su se vakcinisali i koje će moći da je koriste za ulazak u restorane, pozorišta, itd, za razliku od onih koju tu potvrdu nemaju. Portal Raskrikavanje je dokazao da je ovaj tekst manipulacija činjenicama, jer ne postoji nikakav „kovid pasoš“. Naime, građani/ke koji su se vakcinisali u Britaniji dobili su karticu „koja sadrži informacije o nečijoj vakcinaciji protiv virusa krona sa datuomom za koji je zakazano primanje druge doze vakcine“. Ova praksa se u Britaniji koristi kada se primaju vakcine iz više doza (kao na primer u Srbiji vakcina protiv raka grlića materice). Ne postoji obaveza da oni koji su se vakcinisali nose ovu karticu, niti će na javnim mestima služiti kao ulaznica.

Iako mediji koji se bave proverom činjenica razotkrivaju veliku količinu lažnih vesti i dezinformacija u vezi sa vakcinom protiv virusa korona, građani/ke i dalje nemaju poverenja u vakcinu. Iako je normalno da postoji kritički stav i strah od nepoznatog, ova vrsta dezinformacija udaljava od legitimne zabrinutosti građana/ki o tome da li su vakcine bezbedne i od čega se sastoje.

Antivakserski pokret, koji je postojao i pre pandemije, i influenseri/ke sa velikim brojem pratilaca na društvenim mrežama, koji su govorili o povezanosti 5G mreže sa virusom korona ili kako je virus podvala, nose deo odgovornosti za širenje nepoverenja građana/ki u vakcinu, dezinformacije i lažne vesti.

Da ovo nije samo situacija u Srbiji, govori i nedavno obraćanje predsednika međunarodne organizacije Crvenog krsta i Crvenog polumeseca Frančeska Roke (Francesco Rocca). Roka je širenje dezinformacija i lažnih vesti u vezi sa vakcinom nazvao „drugom pandemijom”, odnosno istakao je kako paralelno sa pandemijom virusa korona postoji i pandemija nepoverenja koja pokušava da naruši odgovor država na suzbijanje virusa.

Pokušajima da se suzbiju dezinformacije i nepovereje pridružili su se i ljudi iz nauke i to koristeći ista sredstva kojima se služe i oni koji šire dezinforacije – društvene mreže.

Da sve ono što zvuči „opasno”, jer smo bežali sa časova hemija, zaista i nije opasno, poručuje Instagram profil @nauka_u_srbiji koji se znanjem bori protiv dezinformacija. Ovaj profil čini nauku pristupačnijom i objašnjava šta se zaista nalazi u Fajzerovoj vakcini.

Lekari i lekarke, ako i stručnjaci i stručnjakinje za vakcine iz celog sveta koriste TikTok kako bi se suprotstavili širenju dezinformacija i edukovali javnost o tome zašto je Fajzerova vakcina bezbedna uprkos brzini kojom je razvijena.

Fotografija: Tik Tok

Ono što je važno istaći, a što doktorka i stručnjakinja za vakcine Ana Blejkni (Anna Blakney) spominje u svom videu je to da svaka vakcina, pre nego što se pusti u upotrebu, mora da prođe rigorozne provere bezbednosti. Blejkni napominje da „o kojoj god vakcini da se radi, ona mora proći iste regulatorne kontrolne tačke kako bi bila sigurna i imunogena”. Pored toga, ističe i da je Fajzerova vakcina testirana na više od 43 000 ljudi.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je trend nepoverenja kada su vakcine u pitanju uvrstila u jednu od 10 pretnji svetskom zdravlju još u 2019. godini. Internet je omogućio da nam informacije i znanje postanu mnogo dostupniji, ali i da budemo okruženi istomišljenicima. Samim tim, bez kritičkog mišljenja može se desiti da u 21. veku – veku nauke, sumnjamo u vakcine zbog  priča da one služe za čipovanje. A o važnosti vakcina govori to da je pre prve vakcinacije koja je uvedena šezdesetih godina, oko 2.6 miliona ljudi umiralo je od boginja svake godine. Tako da, normalno je da postoji strah od nepoznatog, ali zato se o vakcinama i virusu treba informisati iz proverenih izvora SZO, Institut za javno zdravlje Srbije), a ne preko alternativnih krugova.

Autorka: Ivana Jovanović

Fotografija: adrianosiker.com/ Shutterstock

Sharing is caring!