Zašto nije ok naglašavati da su mladi najbrojniji među novozaraženim korona virusom

Zašto nije ok naglašavati da su mladi najbrojniji među novozaraženim korona virusom

1. jula 2020.

Važno je da celo društvo bude svesno i tačno informisano o situaciji, merama prevencije i zaštite sebe, svojih porodica i sugrađana/ki. Upiranje prstom u pojedine kategorije društva ne doprinosi mnogo odgovornijem ponašanju i zato je važno da se i mediji drže svoje uloge u zaštiti javnog interesa i blagovremenom i nepristrasnom informisanju celokupnog društva.

Zamenica direktora Instituta Srbije za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ i članica kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević izjavila je nedavno gostujući na televiziji Pink da strukturu novozaraženih koronavirusom većinom čine mladi ljudi. Ona je dodala i da se treba ugledati na stariju populaciju, za koju je kazala da je odgovornija.

U medijima se ovih dana govori o proslavama i maturskim žurkama kao naročito rizičnim, o velikom broju zaraženih u studentskim domovima i opasnosti za celu Srbiju kada u julu mladi krenu da se vraćaju svojim kućama.

Statistički možda mladi ljudi jesu najbrojniji među novozaraženim korona virusom, ipak, da li je rešenje upirati prstom u mlade i prenositi odgovornost na njih?

Da se ovakva situacija mogla očekivati i ni najmanje ne iznenađuje ako sagledamo sve okolnosti smatra Stefan Đorđević, generalni sekretar Krovne Organizacije Mladih Srbije. „Jasno je da su mladi najaktivnija i najmobilnija kategorija stanovništva u smislu socijalnih interakcija i to je normalno. Okolnosti su takve da su mladi proveli, kao i svi građani, dosta vremena u izolaciji čime je dodatno pojačana zelja za socijalnim interakcijama i napuštanjem karantina.“

Mladi u karantinu: Music photo created by master1305 – www.freepik.com

Đorđević dodaje i da se od samog početka, javnost informiše da je ovaj virus najmanje opasan za kategoriju mladih. „Ipak, istraživanja pokazuju da skoro 70 posto mladih živi u porodičnim domaćinstvima. Samim tim, širenje virusa među mladima ugrožava sve građane.“

Ovakvi narativi o mladim ljudima samo doprinose stvaranju stereotipa i među-generacijskog jaza. Prebacuje se odgovornost na njih iako smo, kako naglašava Đorđević, jedno vreme živeli u prividu da je pandemija prošlost, da je pobeđena i omogućeno nam je svima, pa samim tim i mladima, da život nastavimo normalno. Odgovornost snose i institucije ali i mediji koji su kreirali ovakav privid.  „Masovna okupljanja, sportske manifestacije, izbori pokazali su nam neodgovoran stav kako političkih aktera tako i institucija koje nisu reagovale na adekvatan način kako bi zaštitile stanovništvo“, kaže on I dodaje da su odgovorni i mladi koji su olako prihvatili promenu paradigme i nisu uspeli da zaštite sebe i svoje porodice.

Čini se da je lanac odgovornosti mnogo kompleksniji i upiranje prstom u mlade je samo površan pristup problemu koji je od javnog interesa.

Kakva god da je statistika cirkulacije korona virusa među građankama i građanima, to je u velikoj meri posledica narativa koje čujemo od članova kriznog štaba, donosioca odluka, medija. Mediji su se u ovom slučaju postavili ne mnogo drugačija od načina na koji inače tretiraju mlade ljude.

Istraživanja pokazuju da su mladi u medijima predstavljeni najčešće u izuzetnim situacijama – kada ostvare neke izvanredne rezultate (npr. na međunarodnim takmičenjima) ili u kontekstu nasilja i dekadencije. U medijima retko čujemo mišljenje mlade osobe, a još manje kada su u pitanju teme od opšteg javnog značaja a ne specifično za mlade.

Istraživanje ‘Mladi u medijskom ogledalu’ iz 2019. godine pokazuje porast izveštavanja o mladima u poređenju sa prethodne dve godine.  Naizgled pozitivan rezultat podudara se sa povećanjem izveštavanja o nasilju među mladima. Dakle, o mladima se u velikoj meri govori u negativnom kontekstu.
Ovakav način izveštavanja o mladima daleko je od slike prosečne mlade osobe u Srbiji i zato se mladi ljudi, kako pokazuje Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih, ne osećaju dovoljno i adekvatno predstavljeni u medijima.

Ranija istraživanja takođe pokazuju da je omladina uglavnom prikazana kao dekadentna, nasilna, vulgarna, površna i nezainteresovana za kulturne sadržaje, što doprinosi među-generacijskom jazu. Sa druge strane, mladi ljudi nemaju dovoljno prilika da budu u medijima, mediji ih ne pitaju za mišljenje o društveno važnim temama, niti se njima bave u dovoljnoj meri. Pandemija korona virusa nije bila izuzetak – veoma se mali broj medija bavio mladima, retko smo čuli nešto o položaju i mišljenju mladih ljudi o pandemiji.

U situaciji gde se o mladima govori više nego što sami imaju priliku da kažu, a malo se o njima uopšte govori, upiranje prstom u njih kao faktor širenja virusa se čini vrlo nefer.

Mladi ljudi nisu podjednako zanemari u svim delovima sveta, minstar zdravlja Norveške i predsednica Finske zahvalili su se mladima  u svojim zemljama što se ponašaju odgovorno i odriču se radosti koju mladost sa sobom nosi u obraćanjima u kojima su pokazali razumevanje za njihovu poziciju.

„Vaše godine su specijalne i neponovljive. Nadam se da će vam biti lepe i u ovakvoj situaciji. Omladino, najlepše vam hvala!’ deo je obraćanja Norveškog ministra zdravlja tinejdžerima. ‘Sledeće leto ne postoji kada je čovek mlad’, rekao je ministar koji je time pokazao da razume kako se osećaju mladi ljudi u njegovoj zemlji suočeni sa novom situacijom.

Mladima u Srbiji, zatvorenim u kućama i po 48 sati nije se obratio niko, javna obraćanja bila su usmerena građanima i građankama generalno, a posebna pažnja posvećena je starijima. „Svi bi trebalo da štitimo bake i deke“– bila je uobičajena fraza koju su koristile javne ličnosti uključujući političare. Ipak, takav odnos prema starijima mnogi smatraju za ejdžizam radije nego opravdanu brigu o starijim ljudima.

Novija obraćanja menjaju ton prema starijim sugrađanima.

 „Da može da se bude disciplinovan (…) pokazuju stariji. Više nikada najstarija generacija neće biti zatvorena…“, rekao je i drugi član Kriznog štaba epidemijolog Predrag Kon doprinoseći time suprotstavljanju mladih kao nedisciplinovane i neodgovorne grupe i starijih, onih dispilinovanih i odgovornih.

Važno je da celo društvo bude svesno i tačno informisano o situaciji, merama prevencije i zaštite sebe, svojih porodica i sugrađana/ki. Upiranje prstom u pojedine kategorije društva ne doprinosi mnogo odgovornijem ponašanju i zato je važno da se i mediji drže svoje uloge u zaštiti javnog interesa i blagovremenom i nepristrasnom informisanju celokupnog društva.

Naslovna fotografija: People photo created by teksomolika – www.freepik.com

Sharing is caring!